Priča o kojoj pišemo u današnjem članku je uspjela jako brzo da se proširi po društvenim mrežama, a radi se o djevojci koja se zove Verona i na čiji je bankovni račun legla ogromna količina novca.
U jednoj od najneobičnijih finansijskih situacija koje su se desile u Argentini u posljednjih nekoliko godina, mlada žena po imenu Veronika Akosta, majka iz provincije San Luis, dospjela je u središte javnosti nakon što je njen bankovni račun greškom bio uvećan za ogromnu svotu novca. Umjesto očekivanih 8.000 evra koje je trebala dobiti kao alimentaciju od bivšeg muža, iznos koji joj je sjeo na račun iznosio je 510 miliona argentinskih pezosa, što odgovara sumi od oko 390.000 evra.
Kada je ugledala cifru na ekranu, Veronika nije postupila onako kako bi većina očekivala – nije kontaktirala banku, niti nadležne institucije. Umjesto toga, odlučila je, kako je kasnije izjavila, da iskoristi priliku i “konačno riješi porodične probleme”. Tokom samo prvih deset minuta od trenutka kada je novac stigao na njen račun, uslijedilo je 12 različitih transakcija. Tokom sljedeća 24 sata, broj kupovina i prenosa novca popeo se na 66.
U tom vrlo kratkom roku, novac je korišten za kupovinu raznih predmeta – od automobila, kućanskih aparata poput frižidera, mikrotalasne pećnice, friteze, do dva televizora, pa čak i daske za WC šolju. Uz to, jedan dio novca slala je i članovima svoje porodice – braći i sestrama, opravdavajući to željom da i oni osjete olakšanje u svakodnevnom životu.
Grešku je brzo uočio jedan službenik iz finansijskog sektora, koji je odmah obavijestio nadležne institucije. Pokrenuta je istraga, a protiv ukupno šest osoba, uključujući Veroniku i više članova njene porodice, podignute su krivične prijave zbog sumnje na prevaru.
- Kako bi izbjegli mogućnost pritvora dok traje proces, sud je odlučio da svaka od optuženih osoba mora položiti kauciju u iznosu od 30 miliona pezosa. Ta odluka izazvala je snažne reakcije javnosti. Mnogi su počeli da se pitaju – da li je u pitanju bila namjerna prevara ili samo trenutak očaja i nerazumijevanja situacije.
Veronika je u svojoj odbrani izjavila da nije imala loše namjere. Tvrdila je da je bila ubijeđena kako je greškom primila 500 hiljada pezosa, a ne stotine miliona, te da je zbog vlastite nesigurnosti potražila savjet advokata prije nego što je počela trošiti novac. Objašnjavala je da nije učestvovala u nikakvom organizovanom planu i da je vjerovala da joj se „konačno posrećilo“.
Međutim, brzina i obim transakcija koje su uslijedile odmah nakon uplate ostavili su dojam da je znala o kolikoj svoti je riječ. U kratkom vremenskom intervalu, kupljeno je više artikala iz raznih prodavnica, korištene su online platforme, a novac je dalje prosljeđivan na račune različitih osoba. Ove okolnosti dodatno su pojačale sumnju tužilaštva da nije riječ o nesporazumu, već o svjesnom činu prisvajanja sredstava koja joj ne pripadaju.
Prema podacima iz tužilaštva, do sada je otprilike 90% ukupnog iznosa vraćeno, dok se ostatak novca – preostalih 10% – i dalje nalazi zamrznut na elektronskim novčanicima i digitalnim finansijskim platformama, gdje čeka sudsku odluku o njegovom konačnom statusu.
Cijeli slučaj izazvao je oštru raspravu u argentinskoj javnosti. Neki smatraju da je Veronika bila samo žrtva sistema, koja je reagovala impulzivno i u stanju očaja. Drugi pak vjeruju da je vrlo jasno iskoristila sistemsku grešku svjesno i proračunato. Na društvenim mrežama mnogi su se pitali kako je uopšte moguće potrošiti skoro pola miliona evra u tako kratkom roku, dok su drugi komentarisali da je većina novca otišla na osnovne stvari i porodične potrebe, a ne na luksuz.
- Stručnjaci iz oblasti finansijskog prava podsjećaju da ovakve situacije, iako rijetke, ne oslobađaju korisnike bankarskih usluga od pravne odgovornosti. Prema njihovim riječima, čak i kada novac na račun stigne greškom, njegovim korištenjem se zapravo čini nezakonito prisvajanje, bez obzira na to da li je postojala namjera ili ne.
Konačna sudska odluka još uvijek nije donesena. Veronika Akosta i njeni najbliži sada čekaju ishod koji će definisati njihovu sudbinu. Ključno će biti dokazati da nije postojala unaprijed smišljena namjera da se sistem prevari, iako svi dokazi ukazuju na suprotno. Do tada, ovaj događaj ostaje snažan podsjetnik koliko brzo greška u bankovnom sistemu može prerasti u ozbiljan pravni i moralni izazov – kako za pojedinca, tako i za cijelu zajednicu.
