Kada su ubodi insekata u pitanju, većinom se susrećemo sa insektima kao što su pčele, ose ili stršljenovi. Iako njihov otrov nije ovoljan da se čovjeku napravi velika šteta, postoje problemi kod onih ljudi koji su alergični.
U slučajevima kontakta sa stršljenovima, i samo jedan jedini ubod može izazvati burnu reakciju organizma, dok napad čitavog roja može imati ozbiljne posljedice i dovesti čak do smrtnog ishoda ukoliko se ne reaguje odmah. Upravo zato stručnjaci svake godine pred početak ljeta upozoravaju na oprez prilikom boravka u prirodi.
Vladica Stanković iz Udruženja za zaštitu gmizavaca i prirode “Poskok” ističe da upravo sada počinje sezona stršljenova i upozorava na potencijalne opasnosti koje ovi insekti mogu predstavljati. Prema njegovim riječima, u ovom periodu godine stršljenovi tek počinju formirati legla, koja u avgustu postaju potpuno razvijena. Tada se broj jedinki u jednom gnijezdu može kretati od 400 pa čak do 1.000. Njihova gnijezda često su smještena na sunčanim i teško dostupnim mjestima, što ljudima otežava da ih na vrijeme uoče i izbjegnu.
Jedna od osobina koja čini stršljenove posebno opasnima je način na koji reaguju prilikom napada. Kada ubodu, oni ispuštaju feromone, hemijske signale koji služe kao poziv drugim stršljenovima u pomoć. Na taj način osoba koja je isprva ubodena od samo jednog insekta može se za nekoliko sekundi naći u situaciji da je napadne čitav roj. To višestruko povećava rizik od ozbiljnih reakcija organizma, jer masovni ubodi mogu dovesti do anafilaktičkog šoka i potencijalno smrtonosnih komplikacija kod osjetljivih osoba.
- Ubod stršljena izaziva jači bol nego ubod pčele ili ose jer stršljen ima veću i snažniju žaoku.
- Simptomi uključuju otok, svrab, crvenilo i intenzivan bol na mjestu uboda.
- Kod alergičnih osoba mogu se pojaviti otežano disanje, oticanje grla i jezika, pad krvnog pritiska, pa čak i zastoj srca ako se pomoć ne pruži na vrijeme.
Stručnjaci naglašavaju da broj smrtnih slučajeva izazvanih ubodima stršljenova premašuje broj onih uzrokovanih ujedom zmija, što dovoljno govori o tome koliko ozbiljno treba shvatiti kontakt s ovim insektima. Posebno su ugrožene osobe koje su već imale alergijske reakcije ili one sa oslabljenim imunitetom.
U slučaju uboda, važno je hitno reagovati:
- Odmah uzeti antihistaminike (poput presinga, pronizona ili erijusa) kako bi se spriječilo širenje alergijske reakcije.
- Na mjesto uboda staviti hladne obloge kako bi se smanjio otok i bol.
- Što prije potražiti pomoć u najbližoj zdravstvenoj ustanovi, posebno ako se jave ozbiljniji simptomi poput gušenja ili vrtoglavice.
Važno je naglasiti da stršljenovi ne napadaju ljude bez razloga. Oni postaju agresivni samo kada osjete da je njihovo leglo ugroženo. Njihova kolonija funkcioniše poput dobro organizovanog sistema – imaju “stražare” koji patroliraju oko gnijezda i pomno prate dešavanja u okolini. Ako procijene da postoji prijetnja, ti stražari alarmiraju ostatak roja koji odmah kreće u odbranu.
- Za razliku od zmija koje se uglavnom povuku kada osjete prisustvo čovjeka, stršljenovi su spremni napasti kako bi zaštitili svoje potomstvo.
- Njihova odbrambena reakcija je brza i koordinisana, zbog čega su posebno opasni u blizini ljudskih naselja.
Boravak u prirodi tokom ljetnih mjeseci zahtijeva poseban oprez. Ukoliko primijetite gnijezdo stršljenova, nikako ga ne pokušavajte sami ukloniti niti ometati. Najsigurnije je obratiti se stručnim službama koje imaju iskustva u uklanjanju ovih opasnih insekata. Samo na taj način mogu se spriječiti situacije koje bi mogle imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
- Stručne ekipe koriste zaštitnu opremu i posebne metode za uklanjanje gnijezda.
- Samostalni pokušaji uklanjanja mogu izazvati napad roja, što dovodi do rizika od masovnih uboda.
S obzirom na sve navedeno, prevencija i informisanost su ključni za siguran boravak na otvorenom. Poštovanje prirode i svjesnost o njenim opasnostima mogu spasiti živote.
