Danas ćemo pisati o savjetima doktora koji navode šta ne bi trebali raditi ukoliko se probudite usred noći. O čemu se zapravo radim možete pročitati u nastavku.
Probudiš se usred noći, gledaš u tamu sobe i osjećaš val frustracije. Tijelo je teško i umorno, ali misli neumorno kruže glavom, kao da ne žele da se ugase. Vrijeme prolazi, a san i dalje ostaje dalek i nedostižan. Ako ti je ovaj scenario poznat, nisi jedini. Procjene pokazuju da više od 17% odraslih ljudi gotovo svakodnevno ima problema sa spavanjem, što potvrđuju i istraživanja američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Zašto se to događa? Stručnjaci za spavanje naglašavaju da naša sposobnost da spavamo bez prekida zavisi od mnogih faktora:
• Stres i anksioznost – brige i napetost sprječavaju mozak da se potpuno opusti.
• Fizička nelagoda ili bol – čak i manja bol ili neudobnost mogu izazvati buđenje.
• Promjene temperature – pretopla ili prehladna soba ometa idealne uslove za spavanje.
• Uslovi u prostoriji – buka, svjetlost ili neudobna posteljina takođe mogu poremetiti san.
• Poremećaji poput hrkanja ili sindroma nemirnih nogu dodatno otežavaju miran odmor.
Čak i male smetnje, poput tihog okretanja partnera ili svjetlosti sa ulice, mogu imati neočekivano snažan uticaj na kvalitet sna.
Ako se probudiš usred noći, najvažnije je ostati smiren. Panika i nervoza samo otežavaju povratak sna, stvarajući začarani krug. Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih metoda koje mogu pomoći:
• Progresivna mišićna relaksacija – svjesno opuštaj tijelo, krećući od stopala prema glavi.
• Tehnike disanja – metoda 4-7-8 posebno je korisna: udahni kroz nos 4 sekunde, zadrži dah 7 sekundi, zatim polako izdahni kroz usta 8 sekundi.
• Umirujući bijeli šum ili tiha ambijentalna muzika – pomažu da se um smiri i lakše ponovo uroni u san.
Ako nakon 15 minuta ne uspiješ zaspati, bolje je ustati i otići u drugu prostoriju. Radi nešto opuštajuće, poput čitanja knjige pod prigušenim svjetlom. Međutim, izbjegavaj telefone, televizore i računare – plava svjetlost koju emituju ekrani usporava lučenje melatonina, hormona koji reguliše san. Osim toga, sadržaji na društvenim mrežama često dodatno aktiviraju mozak i otežavaju opuštanje.
Velika greška koju mnogi prave je provjeravanje sata usred noći. Gledanje na sat povećava stres jer postajemo svjesni koliko malo vremena nam je preostalo za odmor, što samo produžava nesanicu. Zato stručnjaci savjetuju zlatno pravilo: nikakva elektronika ni provjeravanje vremena tokom noćnog buđenja.
Naš san je usko povezan sa cirkadijalnim ritmom, unutrašnjim biološkim satom koji upravlja spavanjem i budnošću. San zavisi od dvije sile:
• Pritisak sna – raste što duže ostajemo budni.
• Cirkadijalni ritam – određuje kada tijelo prirodno teži spavanju ili buđenju.
Kada se ove sile ne usklade, često dolazi do naglih buđenja. Zato se mnogi ljudi bude svake noći u približno isto vrijeme, a da i ne razumiju zašto.
Kako bi se spriječila noćna buđenja i poboljšao kvalitet sna, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih navika:
• Odlazak na spavanje i ustajanje u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom.
• Izbjegavanje kofeina nakon podneva.
• Redovno vježbanje, ali ne neposredno prije odlaska u krevet.
• Održavanje ujednačenih vremenskih razmaka za obroke.
• Razmatranje melatonina kao dodatka, ali isključivo uz savjet ljekara.
Noćna buđenja nisu rijetkost, ali uz pravu rutinu i prilagođavanje načina života mogu se značajno ublažiti. Dosljednost, smirenost i ograničavanje tehnologije noću pomažu tijelu da se opusti i uroni u duboki, okrepljujući san.
Zapamti: san nije luksuz, već osnovna potreba tijela i uma. Njegova važnost za zdravlje, raspoloženje i svakodnevno funkcionisanje je nemjerljiva. Njegujući zdrave navike i slušajući signale koje nam tijelo šalje, možemo učiniti mnogo da se noći iznova pretvore u mirna utočišta odmora
