BONUS TEKST
Malo je slatkiša koji u svijetu izazivaju toliko oduševljenja kao čokolada. Danas je smatramo svakodnevnim užitkom, ali njen istorijski razvoj pokazuje da je nekada imala sasvim drugačije značenje i namjenu. Porijeklo čokolade seže hiljadama godina unazad, u srce Srednje Amerike, gdje su narodi poput Maja i Azteka prvi put koristili kakao u obliku posebnog napitka, daleko od današnjih slastica.
- Ovi drevni narodi nisu čokoladu konzumirali u čvrstom obliku, već su pripremali gorku, začinjenu tečnost pod nazivom “xocolatl”. Napitak se pravio od mljevenih kakao zrna pomiješanih sa vodom, ljutim papričicama i začinima, i imao je važnu ulogu u religijskim i društvenim obredima. Bio je rezervisan za plemiće i ratnike, posebno za vladare poput Moctezume, koji su vjerovali da im kakao donosi snagu i duhovnu moć. Smatrali su ga darom bogova, što jasno govori o njegovom značaju u tadašnjoj kulturi.
Osim kao napitak, kakao zrna su imala i ekonomsku vrijednost. U aztečkom društvu korištena su kao sredstvo plaćanja – mogli ste kupiti kokoš za deset zrna, a vrijedniji predmeti su se razmjenjivali za stotine kakao zrna. Ovaj podatak dodatno osnažuje ideju da su ova zrna bila ne samo prehrambeni proizvod, već i temeljni dio ekonomskog sistema.
Dolaskom Španaca u 16. vijeku, čokolada dolazi u Evropu. Španski osvajači, među kojima i Hernán Cortés, donose zrna i znanje o pripremi napitka u svoju domovinu. Međutim, gorki ukus originalnog recepta nije odgovarao evropskom nepcu, pa se čokolada počinje zaslađivati dodatkom šećera i vanile. Na taj način, iz začinjenog i gotovo ljekovitog napitka nastaje prijatno piće koje ubrzo postaje omiljeno među aristokratijom.
Sve do 19. vijeka, čokolada je ostala u tečnom obliku, no s razvojem industrijske proizvodnje dolazi do prekretnice. Godine 1828., u Švajcarskoj, izumljen je proces ekstrakcije kakao putera, što omogućava proizvodnju čvrstih čokoladnih proizvoda. Ubrzo zatim, Daniel Peter u saradnji s Henrijem Nestléom razvija prvu mliječnu čokoladu, koristeći mliječni prah, što je revolucionisalo način na koji se čokolada konzumira.
Krajem 19. i početkom 20. vijeka, pojavljuju se velika imena industrije čokolade – poput Cadbury, Hershey i Mars – koji počinju s masovnom proizvodnjom. Čokolada postaje dostupna širem sloju stanovništva i počinje se pojavljivati u obliku tabli, bombona i deserata koji su danas svima poznati. Time čokolada prelazi iz luksuza u svakodnevicu, zadržavajući ipak svoju simboliku nagrade i posebnog užitka.
U novije vrijeme, čokolada dobija i pozornost nutricionista i naučnika, posebno tamna čokolada s visokim udjelom kakaa. Ona je bogata flavonoidima, vrstom antioksidansa koji pozitivno utiču na krvni pritisak, cirkulaciju i zdravlje srca. Studije sugerišu da u umjerenim količinama, tamna čokolada može pomoći u smanjenju upalnih procesa i doprinijeti boljem raspoloženju. Ovaj aspekt čokolade čini je još privlačnijom u očima onih koji paze na zdravlje, ali ne žele da se odreknu zadovoljstva.
- Zanimljivo je kako je čokolada prošla transformaciju kroz vjekove – od ritualnog napitka, preko sredstva plaćanja, do industrijskog proizvoda i predmeta istraživanja. Ovaj put otkriva ne samo promjenu u tehnologiji i ukusu, već i promjenu u društvenim vrijednostima, trgovini i poimanju užitka. Čokolada danas ima posebno mjesto u gotovo svim kulturama svijeta – bilo kao poklon, sredstvo utjehe ili jednostavno trenutak zadovoljstva.
Uprkos svojoj svakodnevnoj prisutnosti, čokolada zadržava auru nečeg posebnog. Možda zato što nosi u sebi istoriju stotina generacija koje su je slavile, koristile, trgovale njome i u njoj uživale – od Maja i Azteka do savremenih sladokusaca. I dok danas biramo između mliječne, crne, bijele ili sa lješnjacima, rijetko razmišljamo o tome da komadić čokolade koji topimo u ustima nosi priču dugu hiljadama godina.
