Danas smo odlučili podjeliti sa vama jednu vijest koja se desila na jednoj popularnoj plaži. Riječ je o jednoj ženi koja je riješila da se skine gola i da na taj način izazove veliki šok na plaži.
Na jednoj od popularnih plaža u Omišu nedavno se dogodio nesvakidašnji incident koji je izazvao burne rasprave među kupačima i širu pažnju javnosti. Sve je počelo kada je jedna turistkinja odlučila sunčati se u toplesu. Iako u Hrvatskoj takvo ponašanje nije zakonom zabranjeno, reakcije prisutnih bile su podijeljene. Dio roditelja s djecom izrazio je nezadovoljstvo i čak tražio od spasilaca da intervenišu.
Ovaj događaj ponovo je otvorio staru raspravu o tome gdje prestaje individualna sloboda, a gdje počinje obaveza prilagođavanja društvenim normama. Posebno glasne bile su majke s malom djecom, koje su isticale da toples nije primjeren na plažama porodičnog tipa.
- “Na ovoj plaži ima djece svih uzrasta i smatram da toples nije odgovarajući izbor u takvom okruženju,” rekla je jedna majka, dobijajući podršku dijela kupača.
- Njihovi komentari odražavali su zabrinutost zbog porodičnih vrijednosti i pitanja šta se smatra primjerenim ponašanjem u javnosti.
No, nisu se svi složili s tim stavom. Među posjetiocima bilo je i onih koji su naglašavali da ih toples ne smeta, iako ga sami možda ne bi prakticirali. Jedna žena istakla je da je važno poštovati slobodu izbora: “Ja se lično ne bih sunčala u toplesu, ali nisam protiv toga. Svako ima pravo na svoje mišljenje.” Drugi su dodali da iako plaže s djecom možda nisu najprikladnije za skidanje gornjeg dijela kupaćeg, to ipak ne bi trebalo praviti veće probleme.
Posebnu težinu raspravi dali su komentari stranih turista. Jedna posjetiteljka iz inostranstva naglasila je da je toples potpuno normalan oblik opuštanja na odmoru. “Ljudi treba da se osjećaju slobodno. Na odmoru su i ne bi smjeli osjećati pritisak,” dodao je Bojan iz Skoplja, poručujući da tolerancija i opuštenost treba da budu obilježja ljetovanja.
Mediji su brzo prenijeli vijest o ovom događaju. RTL televizija sprovela je anketu među kupačima koja je potvrdila duboku podjelu u društvu. Dok jedni smatraju da je toples znak modernosti i civilizacijskog standarda, drugi i dalje ističu važnost pristojnosti i prilagođavanja okolini.
Sa pravne strane, dileme zapravo nema. Toples je zakonski dozvoljen na svim javnim plažama u Hrvatskoj. Zakon o pomorskom dobru garantuje slobodan pristup moru i plažama, a ni privatni koncesionari nemaju ovlasti da zabranjuju ovakvo ponašanje. Drugim riječima, ne postoji zakonska prepreka ni kazna za toples u Omišu.
- Zakonski okvir štiti pravo na slobodu na plažama.
- Toples nije prekršaj i ne može biti sankcionisan.
- Svaka rasprava ostaje na nivou društvenih vrijednosti i običaja.
Ipak, situacija nije jednaka u svim gradovima. U Puli, recimo, povremeno se spominju prijedlozi restrikcija koje bi uključile zabranu konzumiranja alkohola pa čak i toplesa na određenim lokacijama. Kazne bi mogle doseći i do 1.300 eura. U Omišu takvih ograničenja nema, pa reakcije kupača ostaju samo stvar ličnog stava i kulture.
Ova situacija pokazuje da društvo i dalje osjetljivo reaguje na pitanje javnih normi ponašanja. Dok mlađe generacije i strani turisti uglavnom ne vide problem u toplesu, dio starijih građana i roditelja ostaje pri uvjerenju da to nije primjereno, naročito u mješovitim sredinama. Rasprava o toplesu stoga je mnogo više od pitanja odjeće – ona govori o vrijednostima, tradiciji i shvatanju slobode.
Turistički radnici u Dalmaciji nerijetko se nalaze između dva pola. S jedne strane, žele izbjeći konflikte s konzervativnijim posjetiocima, a s druge strane svjesni su da strani gosti očekuju slobodniji pristup. Najčešće rješenje postaje kompromis – tolerancija uz diskreciju. Oni koji se sunčaju u toplesu uglavnom biraju diskretnije djelove plaže, dok se ostali trude da prihvate razlike bez otvorenih sukoba.
Sociolozi naglašavaju da ovakvi incidenti otkrivaju tenziju između tradicionalnih i modernih vrijednosti. Hrvatska je otvorena i popularna turistička destinacija, ali lokalna zajednica i dalje njeguje norme koje ponekad nisu u skladu s očekivanjima turista. Granica između “prihvatljivog” i “neprihvatljivog” zato se stalno nanovo pregovara – najčešće upravo na plažama.
Na kraju, cijela priča iz Omiša pokazuje da zakoni i propisi nisu dovoljni da oblikuju ponašanje ljudi. Društvene norme i navike često imaju jednaku snagu. Dok jedni toples doživljavaju kao simbol slobode i opuštanja, drugi ga vide kao znak provokacije ili nepoštovanja.
- Zakonski posmatrano, niko za toples ne može biti kažnjen.
- U praksi, balans između lične slobode i poštovanja drugih određuje kvalitet zajedničkog života.
- Upravo ta sposobnost da se pronađe sredina čini da plaže ostanu mjesto uživanja za sve.
U konačnici, toples u Hrvatskoj ostaje dozvoljen, ali njegova društvena prihvatljivost zavisi od okoline i vrijednosti onih koji plažu dijele. Taj balans između slobode i obzira prema drugima najsnažnije određuje kako ćemo zajedno živjeti i uživati u javnim prostorima.
