Oglasi - Advertisement

Vjerujemo da nema onih koji ne znaju ko je Zdravko Čolić. Iako sada nije mnogo aktivan, u svoje vrijeme je bio jedan od najpoželjnijih muškaraca Balkana.

Zdravko Čolić rođen je u Sarajevu 30. svibnja 1951. godine, a djetinjstvo je proveo na Grbavici, gdje je u početku gajio veću strast prema sportu nego prema glazbi. Svoj sportski put započeo je kao golman juniorskog pogona FK “Željezničar”. No, ubrzo je otkrio da ga atletika više zaokupila, pa je prešao u taj sport. Na jednom natjecanju ostvario je zapažen uspjeh osvojivši drugo mjesto, odmah iza proslavljenog atletičara Nenada Stekića. Unatoč ovom postignuću, Zdravko se borio za daljnji uspjeh u sportu, što je vjerojatno označilo ključni trenutak u njegovom životu, navodeći ga da se sve više bavi umjetnošću i glazbom.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

  • Zdravko je od malih nogu pokazivao recitatorski dar i često je sudjelovao u školskim priredbama. Njegov vještina prenošenja emocija kroz jezik privukao je pozornost, što je prirodno potaknulo njegov interes za glumu. Primljen je u Pionirsko pozorište, gdje je nastupio u poznatim predstavama poput “Dječaci Pavlove ulice” i “Kekec i Mojca”. Tijekom tog vremena, iako mu glazba nije bila primarni fokus, počeo je učiti gitaru i upisao se u glazbenu školu. Roditelji su bili u nedoumici hoće li ga usmjeriti na gitaru ili harmoniku, no mladi Zdravko čvrsto se odlučio za gitaru, što ih je navelo da na kraju kupe željeni instrument.

Zdravka je u formativnim godinama na njegovom glazbenom putu pratio prijatelj Braca Isović s kojim je stvorio duo pod nazivom „Čola i Isa s Grbavice“. Ovaj je par često zabavljao prijatelje i poznanike u parku, čime je stekao lokalnu slavu. Njihove mladenačke dane na Grbavici karakterizirali su ne samo glazbeni nastupi, već i druženja, igra i osobni razvoj. U početku je glazba služila samo kao razbibriga, no s vremenom se očiti Zdravkov talent počeo iskazivati, što mu je u konačnici otvorilo put prema profesionalnoj karijeri.

U djetinjstvu je pokazivao sklonost različitim umjetničkim izrazima, od glume do recitiranja, no glazba je za njega imala poseban značaj. Njegova strast prema gitari, uparena s njegovom sposobnošću pjevanja, postupno je utjecala na njegov budući smjer. Shodno tome, ono što je počelo kao zabava s prijateljima u parku dovelo je Zdravka Čolića do jednog od najistaknutijih glazbenih talenata bivše Jugoslavije. Ova rana faza njegovog života na Grbavici, u okruženju prijatelja i jednostavnosti svakodnevnog života, poslužila je kao ključni temelj za izvanrednu karijeru koju će kasnije uspostaviti.

BONUS TEKST

Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.

Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.

U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.

Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.

  • Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.

Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here