BONUS TEKST
Tjelesna aktivnost ima izuzetno važnu ulogu u očuvanju cjelokupnog zdravlja, kako fizičkog tako i psihičkog. U današnjem vremenu, kada je tempo života sve brži, a većina ljudi provodi sate sjedeći, posljedice sjedalačkog načina života postaju sve očitije. Takav način življenja uvelike doprinosi razvoju brojnih kroničnih nezaraznih bolesti, među kojima su najčešće bolesti srca i krvnih žila, tip 2 dijabetes, pretilost, osteoporoza, ali i psihički poremećaji kao što su depresija i anksioznost.
Te bolesti ne samo da smanjuju kvalitetu života već su i vodeći uzroci preranog umiranja u razvijenim zemljama. Upravo zbog toga, sve više stručnjaka upozorava na važnost prevencije, a ključna mjera u tom smjeru upravo je redovita fizička aktivnost.
Za održavanje zdravlja nije potrebno baviti se sportom na profesionalnom nivou. I umjerene aktivnosti, poput svakodnevne šetnje, vožnje bicikla ili laganog trčanja, mogu napraviti značajnu razliku. Osobe koje redovito prakticiraju fizičku aktivnost često primjećuju poboljšanje svoje kondicije, višu razinu energije, jasniji fokus, kao i veći osjećaj psihološke stabilnosti i unutarnjeg zadovoljstva.
- Brojne su koristi koje fizička aktivnost donosi. Prije svega, doprinosi smanjenju rizika od bolesti srca, poboljšava regulaciju krvnog tlaka, jača srčani i dišni sustav, doprinosi stabilizaciji šećera u krvi, te pomaže u prevenciji dijabetesa. Osim toga, pomaže pri održavanju zdrave tjelesne težine, jača mišiće i kosti, pospješuje probavu i unapređuje ravnotežu, koordinaciju i fleksibilnost.
Ne smijemo zanemariti ni pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Tjelesna aktivnost dokazano smanjuje razinu stresa, potiče lučenje endorfina, hormona zaslužnog za osjećaj sreće, poboljšava kvalitetu sna, te podiže samopouzdanje. Zbog svega navedenog, kretanje ne treba promatrati kao obavezu, već kao priliku za bolji i sretniji život.
Važno je znati da uvođenje fizičke aktivnosti u svakodnevicu ne zahtijeva velike promjene. Ključ uspjeha nalazi se u dosljednosti i izboru aktivnosti koja osobi odgovara. Pješačenje do posla, umjesto vožnje automobilom, korištenje stepenica umjesto lifta, bavljenje rekreativnim sportom, ples ili čak rad u vrtu – sve su to načini na koje kretanje može postati prirodan dio dana.
Posebnu pažnju treba posvetiti djeci i mladima. U toj životnoj dobi stvaraju se navike koje se često zadržavaju cijeli život. Aktivno provođenje slobodnog vremena, umjesto provođenja sati ispred ekrana, ima ključnu ulogu u zdravom razvoju djece. Također, kod starijih osoba, fizička aktivnost ima veliku ulogu u očuvanju pokretljivosti, ravnoteže i neovisnosti, čime se značajno smanjuje rizik od padova i komplikacija koje oni nose.
- Osim individualne inicijative, važno je da se društvo i institucije aktivno uključe u promicanje aktivnog načina života. Potrebna je međusektorska suradnja – od obrazovanja i urbanističkog planiranja do zdravstvenog sustava i radnog okruženja. U mnogim zemljama već postoje nacionalne smjernice koje usmjeravaju građane prema zdravijim navikama, no u nekima, poput Hrvatske, još uvijek nedostaju jasne strategije i ciljevi u tom pravcu.
Kada bi se uvele konkretne mjere, poput izgradnje sigurnih biciklističkih staza, uređenja parkova i šetnica, kao i provođenja edukativnih kampanja, postigli bi se dugoročni rezultati u unapređenju javnog zdravlja. Takve mjere bile bi ulaganje u zdraviju, vitalniju populaciju, ali i u smanjenje troškova liječenja bolesti koje se mogu spriječiti.
Na kraju, važno je naglasiti da dob nikada nije prepreka za kretanje. Bez obzira na trenutni način života, zdravstveno stanje ili fizičku spremu, svatko može započeti s malim koracima. Potrebno je samo odlučiti se na prvi korak – jer svaki pokret, ma koliko bio sitan, ima pozitivan utjecaj na tijelo i um.
